Retriveri, Pticari a i svi ostali
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Retriveri, Pticari a i svi ostali

sve o nasim cetvoronoznim prijateljima
 
HomeHome  Latest imagesLatest images  SearchSearch  RegisterRegister  Log inLog in  

 

 Tragom kurijaka

Go down 
AuthorMessage
bony
Admin
bony


Number of posts : 57
Age : 27
Location : Dabravine (selo)
Registration date : 2008-11-29

Tragom kurijaka Empty
PostSubject: Tragom kurijaka   Tragom kurijaka Icon_minitimeFri Jan 30, 2009 2:25 pm

Zima. Glad, žeđ i borba za opstanak. Sve ih je manje. Skitaju šumama upadaju u jazbine, odlaze u selo i pljačkaju, ubijaju i sve odnose. Pitate se o kome je riječ, da ste lakplijen kao ja znali bi ste. Za njih sam slabić. Toliko su mojih prijatelja istjerali iz kućica i gonili njivvama, dok nebi stigli do sijena šume i tu pjevali svoje pjesme. Svake naše radosti bi prestale kada je sumrak pokrivao selo. Drhtali smo ispred vrata i promatrali kako su sve bliže. Nikada ih nisam izbliza vidjela. Njihove sjajne oči, njihove kanđe, ogromne šape, nagoni i njihovi veliki očnjaci prijetili su ispred kapije. Aha sada znamo o kome je riječ. Svoje kolo su igrali kurijaci. Sivi bijeli crni i riđavi. Tjerali su nas ovčare iz zaštite avlija i kućica i gonili nas preko njive do šume. Stari Sem bi nas kučiće zastrašivo pričama da oni koji odu njihovim tragom, oni se više ne vraćaju. Naravno roditelji su nas tješili da Sem izmišlja. Znala sam i ja da izmišlja pošto se jedan pas vratio od kurijaka, i to bez pola repa i razderane njuške. Znala sam da će red doći i na mene. Svi psi u našem selu bili su muški, odrasle ženke su veeć iznemogle, a ja sam bila jedina.
Kada sam imala svega 7 mjeseci odlučila sam krenuti tragom kurijaka. Iskrala sam se iz avlije i krenula njivom. Na rubu šume nešto više nečega je spavalo. Kada je mjesec provirio iza oblaka ja sam bila na rubu njive. Ono nešto je spavalo tvrdim snom. Jedno od više nečega se probudi i osmmjehnu mi se. Ja se osmjehnu, ali smijeh nepoznatog pređe u režanje, a usne se nabraše, i nešto pokaza ogromne bijele zube. Rezanje se pretvori u mumlanje, pa u kašljanje. Nešto je kašljalo.
-Ne kašlji- Javi se jedan od brojnih nekih.
Ja sam izgubila dar kretanja. Nešto prestade kašljati i kihnu. Same od sebe mije riječi krenuše
-Na zdravlje.
Neki se probudiše.
-Vidi, vidi.-Reče jedan nepoznati-Pseto za večeru.
Na mjesečinu izađe jedan krupan, sivi kurijak.
-Rudi nemožemo ga pojesti.-Reče neki kurijak
-A zašto- Pobunio se Rudi
-Pa malo je i ženka je.
-I šta sad to ima veze.
-Rudi!-Javi se jedna ženka.- Po vučijem zakonu nije nam dozvoljeno ubijati mlađe pse i vukove, zapravo mlađe od 1 godinu. I ne smijete ubijati ženke. Ako taj zakon prekršiš skupština bijelog vuka te osudi na smrt zbog nasilja nad kučićima i ženkama.
-Pa dobro Dora- Ljutio se Rudi.
Dora mi priđe i upita me nježnim glasom.
-Kako se zoveš?
-Do...Dona
-Dona.-Ponovi ona.-Tim.
-Tu sam-Javi se Tim.
-Ja ću Donu uzeti pod svoju vlast.-Reče Dora
-Ali,ali,ali....-Cvilio je Rudi.
-Nema ništa ali.-Režala je dora.-Idem ja nazad do stijena.
Stijene su zapravo bile pećine gdje sus se nastanili vukovi. Dora me je osila do jedne pečine i tu me spustila.
-Demone-Viknu ona
-Tražiš me Dora.-Iz tame se čuo glas
-Ja...-
-Možeš ju zadržati.
-Hvala-
Odvela me do druge pečine i tu položila pokraj nekog vučića.
-Mama ko je ovo.-Upita on budeći se.
-To je sada tvoja sestra Dona, a sada spavaj Kevin.-Odgovarala je Dora.
Ujutro me probudila riđe-bijela vučica.
-Budi se Dona doručak je stigao.
Na zemlji je bio ogroman komad mesa, a pored njega je sjedio ogromni crni vuk. Kevin je halapljivo jeo svoj dio.
Crni vuk otkide omanji komad i dobaci ga meni. Ponjuših ga i poćeh da jedem.
-Dora hoćeli se ona slagati sa vukovima?-Upita crni vuk jedući svoj dio.
-Nadam se Zabrinuto će Dora.

1 godina kasnije.

Imam sada dvije godine. Živim u stijenama sa Dorom-majkom i Kevinom-bratom. Crni vuk se nije vratio iz lova. Dora mi je govorila da je nastradao pod papcima krda bikova. Već idem u lov sa vukovima. Sada kao i oni sijedim ispred avlija i kezim se ostalim psima. Veeć sada pljačkam kokošinjce i štale. Več bježim ispred lovačke hajke. Već sam našla "druga". Najbrži, najjači, najokretniji,njpametniji i najljepši vuk u stijenama. Soko. Kada smo bježali ispred pobješnjeljih srndaća, srna i lanadi. on se okrenu tako brzo da se za dvije sekunde nalazio na mrtvom srndaću. Svi smo iskoristili priliku i napravili polovinu osmice. Sada smo mi gonili. Sokol je trčao Iza mene. Pod selom krdo okrenu nazed u šumu. Nekoliko jačih vukova vuklo je plijen.Ja priđoh Soklu i poćeh.
-Uh dobro su nas pregazili.
-Da imaju snage i čvrsta kopita.
-Morat ću se odmarati nekoliko dana.Tada sam se sijetila kako su me ovce gazile dok sam bila Kučić. Probudiše se sve uspomene i ja se uvećer iskradi iza stijena prema selu. Osjetila sam poznat misiris suhoga mesa. Vratila sam se u kućicu i zaspala sam. Sanljala sam kako putujem u daleke krajeve, sanjala sam Sokola, sanjala sam kako pratim trag Kurijaka. Very Happy Nadam se da je OK
Back to top Go down
http://www.freewebs.com/helpets
 
Tragom kurijaka
Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Retriveri, Pticari a i svi ostali :: Kutak za price :: Price posvecene psima-
Jump to: