Suncanica i toplotni udar

Sunčanica i toplotni udar
Visoke temperature su redovna pojava ovog,kao i prethodnih ljeta.U ljetnom periodu naši vjerni lovački pomoćnici su izloženi nekim karakterističnim oboljenjima, od kojih su najvažniji sunčanica i toplotni udar.Sve rase pasa su podjednako osjetljive, s tim što nešto češće stradaju dugodlake rase. Razvoju obe bolesti pogoduju ugojenost pasa, srčana slabost i gusta i duga dlaka.Važni faktori su još nedostatak dovoljne količine svježe i hladne vode i nemogućnost životinje da se skloni sa sunca.
Pojavi oboljenja pogoduje visoka temperatura i velika vlažnost vazduha u sparnim danima.
Psi su posebno osjetljivi na ova dva oboljenja, što je uslovljeno mehanizmima održavanja tjelesne temperature. Naime, psi nemaju znojne žlijezde i ne znoje se, izuzev po jastučićima šapa.Rashlađuju se samo dahtanjem, odnosno isparavanjem pljuvačke sa površine jezika.
Sunčanica nastaje kao posledica direktnog djelovanja sunčevih zraka na glavu životinje.Pojavljuje se nakon rada ili dužeg boravka na suncu, naročito kod vezanih pasa koji nisu u mogućnosti da se sklone od prejakog sunca.Toplotni udar je slično stanje, nastalo djelovanjem visoke temperature na cijeli organizam.Nastaje najčešće u toku transporta pasa automobilom u vrelim i sparnim danima.
Kako izgledaju psi oboljeli od sunčanice i toplotnog udara?
Pas počinje da zaostaje za vlasnikom (ako se kreću u lovu ili šetnji), ubrzano diše i jako dahće.Temperatura je izrazito povišena ( 42-45 stepeni), srce radi ubrzano.Kretanje je usporeno i teturavo , pas je obično potišten, rjeđe izrazito uzbuđen. Na nadražaje reaguje burno, i može da ugrize ako ga uznemiravamo.Zjenice su proširene, dolazi do pada krvnog pritiska i može doći do gubitka svijesti.Mogu se pojaviti grčevi i koma, i životinja može da ugine u takvom stanju.Smrt životinje kao posledica sunčanice i toplotnog udara može da nastupi i kasnije, u narednih 1-3 dana.
Prva pomoć oboljelom psu se sastoji u sklanjanju sa sunca na prozračno i hladovito mjesto, uz potpuno mirovanje.Zatim je potrebno rashladiti ga vodom, polivanjem glave i cijelog tijela ili uranjanjem u vodu koja ne smije biti previše hladna.Ako pas može da pije, treba mu dati svježu i hladnu vodu.Znaci poboljšanja su smanjenje brzine disanja i rada srca, pas manje dahće i postaje veseliji.
Nakon ukazane prve pomoći, treba se što prije obratiti veterinaru, koji će pregledati psa i po potrebi preduzeti dalje liječenje.
Da ne bi došlo do ovih stanja treba imati na umu sledeće:
- izbjegavati rad i šetnju sa psima u toku najtoplijeg dijela dana
- uvijek obezbijediti psima dovoljne količine svježe i hladne vode (mijenjati je na svakih par sati).U vodi se može rastvoriti manja količina kuhinjske soli (prstohvat na posudu), da bi se psu nadoknadili minerali izgubljeni znojenjem i dahtanjem.
- pse, naročito one sa dužom i oštrom dlakom, treba ošišati
- kućice i boksove smjestiti u hladovinu, na provjetreno mjesto
- izbjegavati transport pasa u toku velikih vrućina, a naročito njihovo ostavljanje u parkiranim automobilima.Čak i samo par minuta u automobilu parkiranom na suncu može biti kobno za psa.
- ako se psi ipak transportuju po najtoplijem dijelu dana, treba što češće praviti pauze i pojiti pse svježom i hladnom vodom
- u slučaju pojave znakova bolesti, psu pružiti prvu pomoć i što prije se obratiti za pomoć veterinaru.